O psima
Psi (Canidae) su porodica unutar natporodice psolikih životinja. U tu porodicu pripadaju lisice, razne vrste poznate pod imenom "šakali", kojoti, vukovi, ali i domaći psi. Danas su rasprostranjeni na svim kontinentima, ali ih prvobitno nije bilo u Australiji, na Novom Zelandu, Novoj Gvineji, Madagaskaru i Antarktici. Međutim, danas su gotovo svuda udomaćeni, i to uz pomoć čovjeka.
Psi su se razvili u oligocenu na području Sjeverne Amerike od životinje koja je bila veličine lisice a i potsjećala je na nju, samo što je još mogla uvlačiti pandže.
Izgled i građa tijela: Građom tijela psi se na prvi pogled ne razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Canidae imaju na stražnjim nogama po četiri potpuno razvijena prsta kao i četiri (Lycaon) odnosno pet (Canis, Cyon, Icticyon, Otocyon) prstiju na prednjim šapama. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.
Imaju 42 zuba, pri tome uvijek po četiri pretkutnjaka s obje strane i u gornjoj i u donjoj vilici. Prema tome, potpuna zubna formula izgleda ovako:
3.1.4.23.1.4.3Formula prvih "mliječnih" zubi je: 3 1 3. Još mladi, članovi ove porodice nemaju kutnjake, dok kao odrasli imaju po dva u gornjoj i tri u donjoj čeljusti sa svake strane.
Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i iznimni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.
Ponašanje: Jedva je moguće donijeti zaključke o ponašanju ove porodice koje bi bilo zajedničko svim vrstama, jer se pojedini rodovi i vrste previše međusobno razlikuju. Na primjer, sve vrste ove porodice su po definiciji mesojedi i stoga svi imaju nagon lova i ubijanja, no on se značajno razlikuje već između vukova i domaćih pasa.
Razlike u ponašanju između na primjer vukova i lisica izražene su već kod mladunaca u dobi između četvrtog i petog tjedna starosti. Zoolog Erik Zimen je promatrajući mladunce opazio, da mladi lisičići komade hrane prvo uzmu, i u okolici zakopaju, a tek nakon toga počnu s jelom; mladi vučići pak prvo pojedu koliko god mogu, i tek nakon toga počinju zakapati ostatke hrane.
Kao slično ponašanje kod svih Kanida Michael W. Fox opisuje uvod u socijalni susret pripadnika iste vrste. Susret počinje uzajamnim njušenjem genitalnog i analnog područja, kao dijelom i ušiju, njuške i analne žlijezde. Njušenje područja repne žlijezde opaženo je samo kod crvenih, arktičkih i sivih lisica, rjeđe kod prerijskih vukova, a nikada kod domaćih pasa, jer oni vrlo rijetko uopće imaju repnu žlijezdu.
Dijelom su prepoznati isti obrasci ponašanja i između različitih vrsta; tako Fox opisuje uspješan poziv na igru između chihuahue i prerijskog vuka, uzajamno pokazivanje podređenosti između mladih kojota i vukova, kao i trenuci igre odraslog vuka i odrasle crvene lisice.
Sistematika: Recentni psi mogu se podijeliti na tribus pravih lisica (Vulpini) i tribus pravih pasa (Canini). No, u tribusu pravih pasa ima više vrsta koje su vrlo slične lisicama.
Noviji rezultati istraživanja genskih sekvenci dovode u pitanje taksonomsku klasifikaciju pojedinih Kanida. Trenutno, prihvaćena je podjela kako slijedi:
- Tribus Vulpini
- Rod Vulpes
- Crvena lisica (Vulpes vulpes)
- Indijska lisica (Vulpes bengalensis)
- Blanfordova lisica (Vulpes cana)
- Kama (Vulpes chama)
- Stepska lisica (Vulpes corsac)
- Tibetska pješčana lisica (Vulpes ferrilata)
- Blijeda lisica (Vulpes pallida)
- Ruppelova lisica (Vulpes rueppelli)
- Prerijska lisica (Vulpes velox)
- Pustinjska lisica (Vulpes zerda)
- Rod Alopex
- Arktička lisica često i polarna lisica (Alopex lagopus)
- Rod Urocyon
- Siva lisica (Urocyon argenteus)
- Otočna siva lisica (Urocyon littoralis)
- Rod Otocyon
- Dugouha lisica (Otocyon megalotis)
- Tribus Canini
- Rod Dusicyon
- Falklandfuchs (Dusicyon australis)
- Rod Pseudalopex
- Kolpeo (Pseudalopex culpaeus)
- Južnoamerička siva lisica (Pseudalopex griseus)
- Darwinova lisica (Pseudalopex fulvipes)
- Pampaska siva lisica (Pseudalopex gymnocercus)
- Sechuranska lisica (Pseudalopex sechurae)
- Sitnozubi pas (Pseudalopex vetulus)
- Rod Atelocynus
- Kratkouha lisica (Atelocyon microtis)
- Rod Cerdocyon
- Maikong (Cerdocyon thous)****
- Rod Speothos
- Kolumbijski divlji pas (Speothos venaticus)
- Rod Chrysocyon
- Grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus)
- Rod Nyctereutes
- Kunopas (Nyctereutes procyonoides)
- Rod Cuon
- Azijski crveni pas (Cuon alpinus)
- Rod Lycaon
- Afrički divlji pas (Lycaon pictus)
- Rod Canis
- Sivi vuk (Canis lupus), uključujući domaći pas i dingo
- Crveni vuk (Canis rufus)
- Kojot (Canis latrans)
- Zlatni čagalj (Canis aureus)
- Crnoleđi čagalj (Canis mesomelas)
- Prugasti čagalj (Canis adustus)
- Etiopski čagalj (Canis simensis)
Kladogram prema McKenna i Bellu (Classification of mammals: Above the species level, 1997.):
Canidae (psi) |-- Vulpini | |-- Vulpes (crvena lisica i drugi) | `-- N.N. | |-- Alopex(arktička lisica) | `-- N.N. | |-- Urocyon (sive lisica) | `-- Otocyon (dugouha lisica) | `-- Canini |-- N.N. | |-- Dusicyon | `-- Pseudalopex | `-- N.N. |-- Chrysocyon (grivasti vuk) `-- N.N. |-- Cerdocyon (Maikong) `-- N.N. |-- Nyctereutes (kunopas) `-- N.N. |-- Atelocynus(kratkouha lisica) `-- N.N. |-- Speothos (kolumbijski divlji pas) `-- N.N. |-- Canis (vukovi i šakali) `-- N.N. |-- Cuon (azijski crveni pas) `-- Lycaon (afrički divlji pas)
Kladogrami prema W. D. Matthewu (The Phylogeny of dogs, 1930) i R. H. Tedfordu (History of dogs and cats, 1978) dijelom u bitnom odstupaju od navedenog.
Izvori i dokazi - ↑ Vgl. St. G. Mivart: Monograph of the canidae. London: R. H. Porter and Dulan, 1890. citirano u: Fox 1975.
- ↑ Vgl. o tome na primjer: Zimen 2003: 47-49 (Odjeljak Unterschiede zwischen Wolf und Hund - "Razlike između vuka i psa")
- ↑ Zimen 2003: 40-42 (Abschn. Unterschiede bei Wolf und Fuchs).
- ↑ Fox 1975: 66 f.
- ↑ Fox 1975: 148 ff. (Odjeljak Zwischenartliche Verbindungen bei Caniden - "Veze između različitih vrsta kod Kanida")
- Rod Vulpes
- Crvena lisica (Vulpes vulpes)
- Indijska lisica (Vulpes bengalensis)
- Blanfordova lisica (Vulpes cana)
- Kama (Vulpes chama)
- Stepska lisica (Vulpes corsac)
- Tibetska pješčana lisica (Vulpes ferrilata)
- Blijeda lisica (Vulpes pallida)
- Ruppelova lisica (Vulpes rueppelli)
- Prerijska lisica (Vulpes velox)
- Pustinjska lisica (Vulpes zerda)
- Rod Alopex
- Arktička lisica često i polarna lisica (Alopex lagopus)
- Rod Urocyon
- Siva lisica (Urocyon argenteus)
- Otočna siva lisica (Urocyon littoralis)
- Rod Otocyon
- Dugouha lisica (Otocyon megalotis)
- Rod Dusicyon
- Falklandfuchs (Dusicyon australis)
- Rod Pseudalopex
- Kolpeo (Pseudalopex culpaeus)
- Južnoamerička siva lisica (Pseudalopex griseus)
- Darwinova lisica (Pseudalopex fulvipes)
- Pampaska siva lisica (Pseudalopex gymnocercus)
- Sechuranska lisica (Pseudalopex sechurae)
- Sitnozubi pas (Pseudalopex vetulus)
- Rod Atelocynus
- Kratkouha lisica (Atelocyon microtis)
- Rod Cerdocyon
- Maikong (Cerdocyon thous)****
- Rod Speothos
- Kolumbijski divlji pas (Speothos venaticus)
- Rod Chrysocyon
- Grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus)
- Rod Nyctereutes
- Kunopas (Nyctereutes procyonoides)
- Rod Cuon
- Azijski crveni pas (Cuon alpinus)
- Rod Lycaon
- Afrički divlji pas (Lycaon pictus)
- Rod Canis
- Sivi vuk (Canis lupus), uključujući domaći pas i dingo
- Crveni vuk (Canis rufus)
- Kojot (Canis latrans)
- Zlatni čagalj (Canis aureus)
- Crnoleđi čagalj (Canis mesomelas)
- Prugasti čagalj (Canis adustus)
- Etiopski čagalj (Canis simensis)